Vaš ''selfi'' sa maskom možda se bez vaše dozvole koristi za razvoj tehnologije za prepoznavanje lica
Vesti, 21.05.2020, 11:30 AM
Prethodnih meseci selfiji sa maskom na licu preplavili su društvene mreže. Ali osim prijatelja i porodica kojima su bile namenjene ove fotografije, za njih su zainteresovani i istraživači koji žele da poboljšaju algoritme prepoznavanja lica.
Pandemija COVID-19 prinudila je ljude da nose maske za lice, u vreme kad smo već počeli da se oslanjamo na tehnologiju prepoznavanja lica koju, između ostalog, koriste i naši pametni telefoni. Maske za lice pokrivaju značajan deo onoga što je tehnologiji prepoznavanja lica potrebno za identifikaciju ljudi. Tako su maske za lice postale pretnja budućnosti industrije koja profit duguje tehnologiji prepoznavanja lica, osim ako tehnologija ne može da nauči da prepozna ljude i iza maski.
Da bi se to postiglo, kompanijama su potrebne fotografije ljudi sa maskama kako bi poboljšale svoje algoritme.
U aprilu, istraživači su na Githubu objavili kolekciju podataka slika sa maskama, koristeći više od 1200 fotogarfija prikupljenih sa Instagrama. Mesec dana ranije, istraživači iz Kine sastavili su bazu podataka sa više od 5000 fotografija maskiranih korisnika koje su prikupili na internetu.
Firma WorkAround koje je u aprilu objavila pomenutu bazu podataka na GitHubu koristila je svoje AI rešenje kako bi se pročešljale slike i pravilno označile one sa maskama i bez.
“Bili smo inspirisani svim kompanijama koje su lansirale besplatne alate i sve što mogu da bi pomogle”, rekla je Vafa Arbaš, direktor WorkArounda. “Imamo ove javne slike sa Instagrama, tako da to nisu privatne slike. Samo smo pretraživali i dobijali prave podatke.”
Kompanije koje razvijaju tehnologiju za prepoznavanje lica odavno koriste slike ljudi bez njihovog pristanka kako bi obučili svoje algoritme. Zagovornici građanskih sloboda tvrde da tehnologija prepoznavanja lica ugrožava privatnost i slobodu govora, upozoravajući da gotovo da i nema zakona koji sprečavaju zloupotrebu alata za nadzor.
Clearview AI, kontroverzna kompanija koja razvija tehnologiju za prepoznavanje lica, tvrdila je da je imala pravo na osnovu Prvog amandmana američkog Ustava da prikupi više od 3 milijarde fotografija sa društvenih mreža koje će se koristiti za njihovu bazu podataka.
Neke kompanije koje se bave tehnologijom prepoznavanja lica tražile su od svojih zaposlenih da im pošalju “maskirane selfije”, kao i da dodaju masku fotografijama koje već imaju. Digitalno dodavanje maski fotografijama je način na koji Nacionalni institut za standarde i tehnologiju SAD planira da testira algoritme za prepoznavanje lica.
Iako imaju mogućnost da od svojih zaposlenih traže fotografije na kojima nose maske, kao i mogućnost da koriste uređene fotografije sa dodatim maskama za lice, možda ove fotografije nisu tako efikasne za trening algoritma. Kompanijama za prepoznavanje lica takođe su potrebne raznovrsne fotogafije tako da algoritmi mogu bolje prepoznati žene, pripadnike različitih rasa, ljude različitog uzrasta i različite vrste maski.
Za javnu bazu podataka svoje kompanije Arbaš je rekla da su fotografije prikupljene pretragom na Instagramu sa hashtagovima povezanim sa maskama. Oni su prikupili oko 3000 slika sa platforme, ali su suzili izbor na 1200 fotografija. Među prikupljenim slikama je i fotografija deteta a Arbaš kaže da je moguće da je greškom ova slika završila u bazi podataka.
Arbaš je rekla da se od ljudi čije su fotografije uključene u bazu podataka nije tražila dozvola da se one iskoriste za razvoj tehnologije prepoznavanja lica, a da bi, ako žele da budu isključeni iz toga, ljudi svoje profile morali učiniti privatnim. Oni čije su fotografije deo ove baze ne znaju za to, rekla je Arbaš.
Izdvojeno
Malver u torentu novog filma Leonarda Dikaprija
Istraživači kompanije Bitdefender otkrili su da torent fajl za novi film Leonarda Dikaprija „Jedna bitka za drugom“ (One Battle After An... Dalje
Grok otkriva kućne adrese običnih ljudi i daje savete za uhođenje
Grok, AI četbot kompanije xAI Elona Maska, ponovo je pokazao zabrinjavajuće ponašanje, ovog puta tako što je na zahtev korisnika otkrivao kućne a... Dalje
Predator: najopasniji špijunski softver na svetu se instalira preko običnih oglasa
Jedan jedini oglas učitan na sasvim legitimnom sajtu ili u aplikaciji dovoljan je da instalira Intellexin Predator, jedan od najnaprednijih komercija... Dalje
ClickFix napad: lažni ChatGPT Atlas krade lozinke pomoću “copy-paste” trika
ClickFix napadi beleže dramatičan rast od čak 517%. Iako naizgled jednostavan “copy-paste” trik, ovaj napad je postao je ozbiljna pretn... Dalje
Ažurirane ekstenzije za Chrome i Edge zarazile 4,3 miliona uređaja
Istraživači iz kompanije Koi Security upozoravaju na opsežnu i izuzetno dobro prikrivenu kampanju koja je zarazila uređaje 4,3 miliona korisnika v... Dalje
Pratite nas
Nagrade






Pratite nas preko RSS-a





