Policija pretresla kancelarije proizvođača čuvenog špijunskog softvera FinSpy

Vesti, 15.10.2020, 11:00 AM

Policija pretresla kancelarije proizvođača čuvenog špijunskog softvera FinSpy

Nemačka policija izvršila je pretres kancelarija nemačke kompanije FinFisher, sa sedištem u Minhenu, koja prodaje čuveni komercijalni softver za nadzor „FinSpy“, zbog sumnje da je softver ilegalno izvozila bez potrebnog odobrenja.

U akciji koja je trajala od 6. do 8. oktobra istražitelji iz nemačkog Carinskog istražnog biroa (ZKA), po nalogu minhenskog javnog tužilaštva, pretresli su ukupno 15 objekata u Minhenu, uključujući poslovne prostore FinFisher GmbH i privatne stanove direktora. Pretresa je bilo i u Rumuniji, gde je policija upala u kancelarije dva poslovna partnera FinFishera.

Za one koji ne znaju, FinSpy je izuzetno moćan špijunski softver koji se prodaje vladama širom sveta kao legalno sredstvo za nadzor, ali ovaj softver takođe kupuju i koriste represivni režimi za špijuniranje aktivista, političkih neistomišljenika i novinara. FinSpy kupuju policije i obaveštajne agencije, a među kupcima je i nemačka savezna policija.

Ozloglašeni FinSpy može se koristiti za nadzor na desktop i mobilnim operativnim sistemima, uključujući Android, iOS, Windows, macOS i Linux. On pruža mogućnost tajnog uključivanja veb kamere i mikrofona na uređaju, snima sve što praćene osobe kucaju na tastaturi, presreće pozive i izvlači osetljive podatke.

Međutim, prema izveštaju BR (Bayerischer Rundfunk) i NDR (Norddeutscher Rundfunk), firma je navodno ilegalno izvozila FinSpy u druge zemlje bez izvozne dozvole koju je morala da izda savezna vlada.

Minhensko javno tužilaštvo sada istražuje da li je prekršen Zakon o spoljnoj trgovini i kakva su ulogu u tome odigrali direktori i zaposleni u FinFisher GmbH i još najmanje dve firme.

Pretresi su deo istrage koja je započeta prošle godine nakon krivične prijave koju su u julu 2019. podneli Društvo za slobodu, Netzpolitik, Reporteri bez granica i Evropski centar za ustavna i ljudska prava protiv direktora FinFisher GmbH. Potpisnici krivične prijave su tvrdili da je softver FinFishera instaliran na uređajima aktivista, političkih neistomišljenika i običnih građana u zemljama sa represivnim režimima, iako je FinFisheru zabranjeno da prodaje svoj softver u ovim zemljama.

FinFisher je negirao optužbe i tužio Netzpolitik, posle čega je tekst koji je Netzpolitik objavio o ovome uklonjen. Međutim, krivična prijava protiv FinFishera nije povučena.

Pretresi su izvršeni kako bi se prikupili dokazi u vezi sa tvrdnjama iznetim u krivičnoj prijavi, reklo je minhensko javno tužilaštvo.

2015. godine, uvedena je obaveza podnošenja zahteva za dozvolu za izvoz FinSpy u zemlje koje nisu članice EU, ali iako savezna vlada nije izdala nijednu izvoznu dozvolu, softver je pronađen na turskom veb sajtu 2017. godine gde je postavljen da bi špijunirao članove opozicije a korišćen je i u Egiptu za špijuniranje nevladinih organizacija. To ukazuje da je kompanija ilegalno izvozila softver FinSpy uprkos postojećoj proceduri obaveznog podnošenja zahteva za dozvolu.

Nemačka novinska agencija Tagesschau, koja je prva izvestila o pretresima, tvrdi da je FinFisher koristio “satelitske firme u drugim zemljama da bi izbegao stroga nemačka ograničenja izvoza softvera za nadzor”.

Većina antivirusnih programa detektuje proizvode kompanije FinFisher kao malver.


Prijavite se na našu mailing listu i primajte najnovije vesti (jednom dnevno) putem emaila svakog radnog dana besplatno:

Izdvojeno

Metin AI agent čitao privatne poruke i rezervisao smeštaj bez dozvole korisnika

Metin AI agent čitao privatne poruke i rezervisao smeštaj bez dozvole korisnika

Metin AI agent Muse, zamišljen kao digitalni pomoćnik koji korisnicima olakšava svakodnevne obaveze, pokazao je i svoju problematičnu stranu. Prem... Dalje

Hakeri ubacili malver na 178 sajtova, među njima Zoom, IKEA i BBC

Hakeri ubacili malver na 178 sajtova, među njima Zoom, IKEA i BBC

Sajtovi nekih od najpoznatijih svetskih kompanija, uključujući Zoom, IKEA, HSBC, BBC i CNN, našli su se na udaru sajber napada u kojem je zlonamern... Dalje

Prevaranti koriste nedavne probleme sa Outlookom za krađu poslovnih naloga

Prevaranti koriste nedavne probleme sa Outlookom za krađu poslovnih naloga

Nedavni prekid rada Microsoftovih servisa iskorišćen je kao tema za novu fišing kampanju usmerenu na zaposlene u kompanijama. Napadači šalju laž... Dalje

Lažne Google Calendar pozivnice omogućavale hakerima da preuzmu Google naloge

Lažne Google Calendar pozivnice omogućavale hakerima da preuzmu Google naloge

Sajber kriminalci su koristili Google Calendar pozivnice za sastanke kako bi preuzimali Google naloge zaposlenih u kompanijama, čak i kada je bila uk... Dalje

Lažni AI alati kradu lozinke i 2FA kodove, a napadači uživo upravljaju prevarom

Lažni AI alati kradu lozinke i 2FA kodove, a napadači uživo upravljaju prevarom

Prevaranti koriste imena popularnih AI servisa, uključujući ChatGPT, Gemini i Claude, kako bi krali pristupne podatke poslovnih naloga za oglašavan... Dalje